U Nici se početkom lipnja održavala treća UN konferencija o zaštiti oceana. Formalni pozivatelj
sudionika je francuski predsjednik Francois Macron, a među sudionicima bilo je pedesetak svjetskih predsjednika i premijera na čelu stručnih delegacija.
Uz velike i zaista ozbiljne teme odvijao se i popularni program koji je trebao potaknuti
javnost na praćenje sadržaja i ciljeva konferencije. Za sudjelovanje u tom programu pozvali su nas naši prijatelji iz Francuske ljubitelji tradicijske
pomorske kulture. Cijeli projekt je ostvaren na inicijativu udruge Cronaves i uz pomoć
prijatelja Mitje Zupančiča iz Ljubljane stupljeno je u vezu s vlasnikom i posadom broda Tartana (Zoran Todić, Livio Jelčić, Dejan Krizman, Lučano Sošić, Mitja Zupančič).
Ključno je bilo zimovanje navedenog broda u Italiji u Ligurskoj luci Imperija. Veliki ribarski brod od gotovo 20m dužine predstavljati će Hrvatsku na velikoj paradi.
Dakle, prvi korak je iskrcati dopremljenu opremu na brod i urediti okoliš. Novo jedro s hrvatskim
kockicama u trenu je postalo točka interesa u zaposlenoj luci. Drugi zadatak bio je postaviti izložbu fotografija pored broda. Treći i vrlo važan bio je održati
predavanje o našoj pomorskoj baštini s osvrtom na brod Tartana koje su pripremili članovi udruge Cronaves Plamenko Bavčević, Saša Lukić i prof. dr. Stjepan
Lapenda. Predavanje je popraćenom projekcijom fotografija Boška Lučeva. Veliki sajamski prostor pun impresivnih sadržaja nalazi se u samom
centru lučkog dijela grada Nice. Najveći dojam ostavile su izložene podvodne fotografije zaista nevjerojatnog izgleda. Šteta što nismo dobili priliku predstaviti
naše radove koji, ruku na srce, nemaju direktne veze sa zaštitom oceana ali pokazuju ljubav prema moru što je prvi korak i sigurno bi izazvale zanimanje posjetitelja.
Poučeni višestrukim iskustvom planiranu Hrvatsku večer priredili smo u prvom mogućem terminu
odnosno idući dan po dolasku. Upoznavanje ostalih sudionika, a posebno posada susjednih brodova, najbolje je prije zasićenja događajima. Najbrojniji
uzvanici su nam bili članovi značajne zajednice Hrvata u Nici i okolici. Neki od njih dali su značajnu pomoć u organizaciji našeg nastupa i pratećim
sadržajima na konferenciji.
Iznad luke Nica vrlo je strmo brdo koje odjeljuje luku od glavnine grada. Od tuda je dobar
pogled na oba dijela grada kao i okolna brda prepuna sela i kuća. Zbog strateškog pogleda brdo je, iz sigurnosnih razloga, bilo uglavnom nepristupačno
za posjetitelje. S obzirom da su naše tradicijske barke uglavnom razni oblici jedrilica pažnju su nam posebno zaokupljali jedrenjaci. U našoj blizini
bila su dva posebna. Najveći i najzapaženiji je Norveški mornarički školski brod Statsraad Lehmkuhl iz Bergena s tri jarbola i dužine 73m. Drugi dobro
primjećeni je klasični elegantni drveni jedrenjak druge polovine XX stoljeća Bodrum iz Turske. U našem dijelu luke još je bilo nekoliko oceanografskih
istraživačkih brodova. Većina sudionika bila je na vezu u susjednom gradiću Villefranche-sur-Mer. Posebno je zanimljivo
vidjeti kako je značajan dio luke predviđen za mala tradicijska plovila što je za nas još nedostignuti san. Naša mala i tradicijska plovila izbacuju
se iz svojih stoljetnih luka i lučica, a prostor prepušta slučajnim brodovima i mornarima.
Svaki susret s mornarima iz drugih krajeva je prilika porazgovarati o iskustvima, problemima
i rješenjima. Jednog dana su nam gosti bili članovi lokalnog jedriličarskog kluba pa je priređena demonstracija vožnje jednim veslom. Poučna vještina o
kojoj smo razgovarali oko stola. Na Tartanu su dolazili posjetitelji luke, mornari s obližnjih brodova, znanstvenici s oceanografskog skupa, djeca u šetnji
i slučajni prolaznici sklanjajući se od kiše.
Velika parada brodova je zadnja aktivnosti za
širu javnost u sklopu UN konferencije o zaštiti oceana. Zapuhao je jaki istočnjak na udare do 30 čvorova što nije vjetar za revijalnu plovidbu. Kako vremenske
prilike na moru uzimamo kao višu silu kojoj se prilagođavamo pazeći na sigurnost tako većina brodova nije isplovila. Od planiranih 50-tak brodova isplovilo
je 15-20 uvjerenih da se mogu nositi s vjetrom. Naša 20-metarska Tartana isplovila je u društvu uglavnom većih plovila. Plan organizatora da se brodovi u
plovidbi približe obali na stotinjak metara promijenjen je pa su brodovi ostali udaljeni petsto metara. Jaki vjetar podigao je morsku prašinu pa su se samo
vidjele siluete brodova. Svjetlo bogato plavim zrakama vrlo je problematično za fotografske objektive srednje i niže kvalitete što uz veliku udaljenost i
višestruko povećanje rezultira relativno lošim snimcima pa su se snimatelji i fotografi bavili tehnikalijama.
Uz sve nabrojene poteškoće jedino što se lijepo vidjelo bile su crveno
bijele "kockice" na jedru hrvatske Tartane. Kada me jedna reporterka TV Monaco, kojoj sam pokušao pomoći riješiti problem zaboravljenog
konektora na kameri, zapitala koji brod pratim odgovorio sam "onaj koji sliči poparanom dresu Luke Modrića". U sivo plavom prizoru samo se
isticala crvena boja našeg jedra. Namjera da sudjelujemo i budemo zapaženi ispunjena je 100%. Norveški školski brod potencijalna zvijezda parade ostao
je neprimjećen daleko na pučini. Žao mi je ljudi koji su se trudili ali znam da se bez prigovora poštuje more. To je tako.