Kako je sve počelo?
Priča Nedeljko Dunato.
Od gradonačelnika Grada Krka Darija Vasilića dobio sam suglasnost za realizaciju projekta nabave, uređenja i izlaganja u krčkoj luci bragoca, broda koji je obilježio krčko ribarstvo a čiji je zadnji primjerak napustio krčku luku šezdesetih godina prošlog stoljeća. Preko prijatelja Alvisa Benussija iz Rovinja i Giorgia Riggetia iz Venecije pronašli smo u Veneciji brod koji bi mogao odgovarati našim potrebama. Okupio sam ekipu za pregled bragoca i u Veneciju poveo Željka Skomeršića, poznatog krčkog brodomodelara i dobrog poznavatelja tradicijske gradnje drvenih brodova i Roberta Mohovića predsjednika udruge tradicijska jedra Kvarnera i Istre te vođu puta Alvisa Benussija. U Veneciji smo se susreli s Giorgiom Suppiej predsjednikom udruge Arzana darovateljem broda, a vodio nas je Giorgio Riggeti.
Utvrdili smo da brod nije u sjajnom stanju, ali da oblikom i gabaritima potpuno odgovara našim htijenjima te sam s takvim saznanjem upoznao gradonačelnika i, ponuda je prihvaćena.
Kamion firme Noliot d.o.o. (obitel Prendivoj) dovezao nam je brod u Bajčiće. Tek se sada, na suhom, mogao izvršiti detaljni pregled broda. Utvrđeno je da kvalifikacija "nije u sjajnom stanju" baš i ne odgovara istini. Brod je u jako lošem stanju i dobivam sugestije da je najpametnije zaboraviti trošak prijevoza, ispričati se talijanima i uništiti ga.
Ali, taj bragoc stvarno ima dušu. Prekrasna linija. Ki bi to uništil. Idem do starog prijatelja Josipa Mršića iz Pinezića, "majstora za sve" koji iza sebe ima iskustvo sudjelovanja u gradnji svog ribarskog broda a popravio je i mnoge barke "domaćih judi".
I tako je Osip skinul plastiku, malo po malo minjal korbu za korbon, provenu aštu, kolombu (koje nema nego je vodoravni tavalun) i kontrakolombu, madiri, bitve, longaroni. A sve. Skoro celi trup. Malo je toga ostalo ali ipak... To je Paolina. Bragoc ki smo dopejali z Venecije. A već imenovani Željko Skomeršić, kojeg sam angažirao kao konzultanta za tradicijska rješenja elemenata broda i ja dolazili smo po dva puta tjedno na dogovor s Osipom oko raznih tehničkih rješenja.
U međuvremenu smo (Grad Krk) kandidirali za financiranje dijela uređenja broda (kuverta i mrtva banda) iz EU fonda za pograničnu suradnju Interreg Slovenija - Hrvatska "Mala barka 2". Primorsko-goranska županija, kao jedan od partnera, prihvatila je našu kandidaturu i natječajem odabrala izvoditelja radova Brodogradilište Franka Kraljića, pa je brod iz Krčišora prebačen u Malinsku. Svi detalji rješavaju se s dvojcem Skomeršić/Dunato uz nadzor Pomorskog fakulteta iz Rijeke.
Od ružnog pačeta, iz gusjenice, marljivim radom, nastaje prekrasni labud, fascinantni leptir. I takav je doplovio u svoju novu luku u Krk na veselje brojnim štovateljima pomorske i brodograđevne tradicije. |