o nama - - kontakti

BURTIŽ - LATINSKO IDRO
tradicija oživljena simbolom jedra
13. 6. 2017.

KRK: "PAOLINA"

 

Predstavljanje obnovljene barke najsvečaniji je događaj u svijetu pomorske tradicije.

Zašto?
Obnova barke znači kako cijela priča koja se dogaža već dvadesetak godina daje rezultat i ima smisla. U prigodi Sv.Kvirina, dana Grada Krka i Krčke biskupije, predstavljena je nova barka, bragoc "Paolina".

Barke tipa bragoc nekada su se dosta koristile za ribarenje na sjevernom Jadranu pa tako i na Krku. Dvije barke na jedra između sebe povlače mrežu. Njihova uloga je posredovanje između vjetra i mreže i upravljanje smjerom povlačenja kako bi se ulovila riba. Zvuči jednostavno što zapravo i jest kad je posada vješta. Kako je bragoc barka venecijanskih laguna plitkog gaza i uz to relativno uska (Paolina je 9,5 m dužine i 2,4 m širine) u plovidbi je vrlo brza. Ako imamo na umu kako na Kvarneru ili divlja bura ili je bonaca, a kako po buri nema jedrenja pa tako niti ribolova ribari su morali dobro procijeniti vremensku situaciju i iskoristiti raspoloživ vjetar u prijelaznim periodima. Takva rizična plovidba treba brze brodove, a to je važna odlika bragoca za korištenje na Kvarneru. Na crtežu se vidi ogromno kormilo, kao zamjena za malu kolumbu, čime se postiže dobra upravljivost.

Grad Krk odlučio je u svoju flotu tradicijskih barki dodati jednu ribarsku. Bragoc. Uz financijsku podršku onih koji upravljaju novcem i entuzijazam onih koji se razumiju u barke i more napravljeno je nešto na ponos i jednima i drugima, a na korist cijeloj zajednici. Svi koji bi željeli nešto slično uraditi samo trebaju slijediti ovaj primjer.

Kako je sve počelo?

Priča Nedeljko Dunato.
Od gradonačelnika Grada Krka Darija Vasilića dobio sam suglasnost za realizaciju projekta nabave, uređenja i izlaganja u krčkoj luci bragoca, broda koji je obilježio krčko ribarstvo a čiji je zadnji primjerak napustio krčku luku šezdesetih godina prošlog stoljeća. Preko prijatelja Alvisa Benussija iz Rovinja i Giorgia Riggetia iz Venecije pronašli smo u Veneciji brod koji bi mogao odgovarati našim potrebama. Okupio sam ekipu za pregled bragoca i u Veneciju poveo Željka Skomeršića, poznatog krčkog brodomodelara i dobrog poznavatelja tradicijske gradnje drvenih brodova i Roberta Mohovića predsjednika udruge tradicijska jedra Kvarnera i Istre te vođu puta Alvisa Benussija. U Veneciji smo se susreli s Giorgiom Suppiej predsjednikom udruge Arzana darovateljem broda, a vodio nas je Giorgio Riggeti.

Utvrdili smo da brod nije u sjajnom stanju, ali da oblikom i gabaritima potpuno odgovara našim htijenjima te sam s takvim saznanjem upoznao gradonačelnika i, ponuda je prihvaćena.

Kamion firme Noliot d.o.o. (obitel Prendivoj) dovezao nam je brod u Bajčiće. Tek se sada, na suhom, mogao izvršiti detaljni pregled broda. Utvrđeno je da kvalifikacija "nije u sjajnom stanju" baš i ne odgovara istini. Brod je u jako lošem stanju i dobivam sugestije da je najpametnije zaboraviti trošak prijevoza, ispričati se talijanima i uništiti ga.

Ali, taj bragoc stvarno ima dušu. Prekrasna linija. Ki bi to uništil. Idem do starog prijatelja Josipa Mršića iz Pinezića, "majstora za sve" koji iza sebe ima iskustvo sudjelovanja u gradnji svog ribarskog broda a popravio je i mnoge barke "domaćih judi".

I tako je Osip skinul plastiku, malo po malo minjal korbu za korbon, provenu aštu, kolombu (koje nema nego je vodoravni tavalun) i kontrakolombu, madiri, bitve, longaroni. A sve. Skoro celi trup. Malo je toga ostalo ali ipak... To je Paolina. Bragoc ki smo dopejali z Venecije. A već imenovani Željko Skomeršić, kojeg sam angažirao kao konzultanta za tradicijska rješenja elemenata broda i ja dolazili smo po dva puta tjedno na dogovor s Osipom oko raznih tehničkih rješenja.

U međuvremenu smo (Grad Krk) kandidirali za financiranje dijela uređenja broda (kuverta i mrtva banda) iz EU fonda za pograničnu suradnju Interreg Slovenija - Hrvatska "Mala barka 2". Primorsko-goranska županija, kao jedan od partnera, prihvatila je našu kandidaturu i natječajem odabrala izvoditelja radova Brodogradilište Franka Kraljića, pa je brod iz Krčišora prebačen u Malinsku. Svi detalji rješavaju se s dvojcem Skomeršić/Dunato uz nadzor Pomorskog fakulteta iz Rijeke.

Od ružnog pačeta, iz gusjenice, marljivim radom, nastaje prekrasni labud, fascinantni leptir. I takav je doplovio u svoju novu luku u Krk na veselje brojnim štovateljima pomorske i brodograđevne tradicije.

Otvaranje pomorskog prezentacijskog centra, kako se vrlo mudro naziva mali muzej, urađeno je na doslovan, bukvalan, način.

Što sad to znači?
Ključevi su negdje zagubljeni, a kako za ljude od mora nema nemogućeg, uz nešto alata vrata su otvorena i prije službene ceremonije.

Prezentirani sadržaj je kakav se na Krku mogao sakupiti. Za znalce je vrlo zanimljiv do detalja, a neznalcima atraktivan po izgledu. Ima puno originalnih pomagala: mesingani i brončani uređaji u drvenim lakiranim kutijama prekrasnog izgleda. Jedan starinski kokpit: busola i kormilarski kotač u kombinaciji drvo i mesing za koje bih volio da su postavljeni tako da posjetitelji mogu snimati sefije. Usput im se za par kuna može iznajmiti kormilarsku kapu i gaban, jedro i zastavu, a možda i piratski povez preko oka i eto novca za pametne stvari jer, čini mi se svaka utrošena kuna kad je Mala Barka u pitanju je pametno utrošena.

Makete trgovačkih brodova rađene su po stvarnim konstrukcijskim rješenjima što znači da su rebra stvarno rebra, madiri su madiri, a palube su vidljive i unutarnje i vanjske. Pravi mali brod.

Formalno otvorenje je urađeno na neformalan način. Ljudi su se sakupili na ulici i obližnjem trgu i razgovarali uz fritule, kroštule, vodu i vino. Pa malo zapjevali i usput objasnili kako su sve uradili. Za one koji imaju sličnih želja i planova vrlo korisno i poučno. Objašnjena je jednostavna formula: zajedničkim radom sve se može napraviti.

Formalno i bragoc Paolina i prezentacijski centar dijelovi su projekta Mala Barka 2. Tim projektom urađeni su veliki poslovi na očuvanju pomorske baštine sjevernog Jadrana. Kvarner i Istra su i prije bili odlično organizirani pa je bilo samo pitanje vremena kada će rezultati postati vrlo vidljivi. I u Slovenskom primorju je stanje slično pa su se zajednički našli. Ne mogu reći "ostalo je povijest" jer su tek na početku pa vjerujem i želim da uskoro krene mala barka 3 koja će osloboditi maštu i stvaralačke potencijale uz već prisutan marljivi rad. Onda ćemo stvarno koristiti razne izreke "za povjest".

Više o projektu Mala Barka 2 pogledajte na njihovom webu: www.malabarka.eu

HOME

© Copyright 2001, 2011, Boško Lučev,--- foton2pixel