o nama - - kontakti

BURTIŽ - LATINSKO IDRO
tradicija oživljena simbolom jedra
13. 10. 2019.

Dani u Vali 11.-15.9.2019. - u radu

 

Od prigodne manifestacije u povodu 2400 godina Starog Grada na Hvaru u par koraka nastao je festival mora nalik sličnim manifestacijama u Morbihanu ili Brestu. Dvogodišnji ritam događanja isto tako je specifičnost velikih festivala. Ostali brojevi su puno skromniji ali format i sadržaj su slični, a mornarsko srce isto. Dolaze pomorci s brodovima pa razgovaraju i pjevaju o moru i životu uz more. Bude i ostalih tema, a i dobre hrane.

Prvi susret s festivalom je u splitskoj luci gdje se pred trajektom za Stari Grad skupilo, pored uobičajenih putnike i vozila, nekoliko trajlera s barkama, uglavnom gucevi i batane, s kvarnera i Istre. Srećemo drage prijatelje pa dvosatna plovidba brzo protječe. U Starom Gradu je slika već puno bogatija. Brodovi i ljudi s cijelog Jadrana. Najprije tražimo poznate, a onda gledamo što je novo.

Nakon mimohoda i predstavljanja sudionika, što je lijep običaj, uslijedila je revijalna plovidba. Želio bih naglasiti kako sam nekoliko puta bio u prilici vidjeti reakciju ljudi kada prvi puta zajedre. Kada prvi puta osjete nevidljivu snagu vjetra koji u tišini potjera brod. E zbog toga bih volio da se na ovakve plovidbe uzme u posadu po koji gost. Kada ljudi iskuse plovidbu jedrima sigurno će jedinstveni doživljaj prepričavati kroz zimske mjesece prijateljima i poželjeti zajednički ponoviti doživljaj. Vjerujte, to je bolja promidžba od TV priloga u trajanjeu 10-20 sekundi. Ugled se gradi dugo ali ostaje za budućnost.
Na iznenađenje mnogih koji su plovili prijašnjih godina nisu došli prvi susjedi, Vrboska i Hvar. Neki razlog postoji pa su ovako uputili snažnu poruku i opomenu. A mi koji nemamo nikakve veze s mogućim razlogom osjećamo se pogođeni. Naš festival je, osakaćen, većina sudionika je cijeli dan vozila da bi sudjelovali. I nismo čuli razlog. Nismo čuli jeli netko poparao jedro, prolio ulje, slomio veslo ili kakvu drugu štetu uradio, a nije platio. Pa i da znam razlog mislim da ovo nije način. Ne zbog onih kojima je ovakav protest upućen već zbog onih kojima nije upućen. I opet se sjetim velikoga Željka Jerata koji je puno puta imao primjedbe, nekada i vrlo oštre, ali nikada nije uskratio podršku jer bi tako iznevjerio ideju štovanja mora i pomorske tradicije i obezvrijedio tuđi trud.
Večernji okrugli stol pokrenuo je nekoliko primjedbi upućenih organizatorima ali i, što je važnije, neke prijedloge koji bi unaprijedili ovakve događaje. Prva primjedba je zbog nekoliko događaja koji su se preklapali pa je trebalo odlučiti što pratiti, a u konkurenciji veslanja i brudeta nastradao je okrugli stol. Organizator je priredio tri okrugla stola u različite dane s vrlo zanimljivim da ne kažem značanjim temama.
  • Organizacija više zainteresiranih dionika (udruge, turističke zajednice i lokalne zajednice) u svrhu izrade projekata i uspješnog natjecanja kod EU fondova. Upravo dok radim ovaj tekst došla je vijest kako je Turistička zajednica Kvarnera, kao jedan od partnera na EU projektu Mala barka 2, u kategoriji "Community and Government" osvojila fantastično 3. mjesto u natjecanju za nagradu SKAL International Sustainable Tourism Award 2019 za održivi turizam. Onaj tko prati aktivnosti na sjevernom Jadranu ova nagrada nije preveliko iznenađenje ali je žalosno da njihov okrugli stol na ovu temu nije bio dobro posjećen.
  • Temeljni elementa pokreta za očuvanje i promidžbu pomorske tradicije je mali, obiteljski, brod ili barka kako gdje nazivaju osnovno plovilo. Još uvijek je veliki broj plovila u izvornom ili gotovo izvornom obliku bliži početku XX stoljeća nego početku XXI stoljeća. Time zadovoljavaju kriterije tradicijskog plovila i izuzetno je važno očuvati ih u takvom stanju, a one koji su mu bliski uložiti napore za približiti mu. Nestankom tradicijskih plovila cijela priča gubi temelj.
  • O prirodnoj vezi pomorske tradicije i turizma temeljenog uz more ne treba govoriti ali povezati ih u poslovnom smislu je potreba obje strane. Kako to uraditi na bolji ili najbolji način bila je tema trećeg okruglog stola.

Da su sve tri teme bile obrađene kroz zajedničku formu vjerojatno bi se bolje shvatila potreba za horizontalnom komunikacijom i prihvaćanjem različitih pogleda. Ako se vratimo na prvu točku i pojasnimo naziv nagrade nameće se potreba za boljim slušanjem i uvažavanjem naših prijatelja sa sjevernog Jadrana.

Za zadnji dan predviđena je regata svih brodova i večernja plovidba pod svjetlima uz glazbu. Kako starograjska Vala nije baš za takmičarsko jedrenje regata je bila više revijalnog karaktera što se meni osobno više sviđa jer bih želio da se na brodove ukrcaju gosti. Puno puta sam vidio ljude koji prvi puta jedre. Trenutak kada vjetar povuče brod u tišini i žubor mora mnogima su doživljaj koji dugo pamte i prepričavaju prijateljima u skorim zimskim mjesecima. Mnogi od tih brodova brže plove na jedra nego pomoću motora. To bih volio da uđe u praksu jer još dugo moramo tražiti pomoć dobronamjernih ljudi kako bi se bolje razumjela pomorska tradicija i baština.

Najbolji dio festivala u Vali bili su sami sudionici. Brudeti kod Neretljana, iće i piće uz Pepe Kalafota iz Komiže na štandu Koordinacije Kvarnera i Istre, zatim štand udruge Palagruža sa srdelama, vinom i pjesmom, posade iz Šepurine koji su potakli brojne pjevače u višesatno nadahnuto pjevanje. Oni su bili središte događanja na rivi.

Plovidba pod svjetlima ima nezahvalnu situaciju pa je uspoređujemo s izuzetno uspješnom prvom izvedbom 2016. godine u povodu 2400 godina osnutka Starog Grada. To je tako i tu nema pomoći dok se ne dogodi još bolja izvedba. Ove godine, unatoč izvrsnom odabiru glazbe, svjetla nisu bila onako impresivna kao prvi put ili su bila manje iznenađenje.

Na kraju bih komentirao primjedbe na ulogu udruge Cronaves. Zašto oni organiziraju? Koliko su novca dobili? I slična pitanja kada je bilo koji događaj kod nas.

prigodne

HOME

© Copyright 2001, 2011, Boško Lučev,--- foton2pixel