o nama - - kontakti

BURTIŽ - LATINSKO IDRO
tradicija oživljena simbolom jedra
16. 11. 2017.

Latinsko idro - Murter 1.10.2017.

 

Za jubilarnu 20. regatu Latinsko idro u sklopu Dana latinskog idra dočekali smo da nas visoka politika podrži makar na simbolički način. Pokroviteljica je Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović. Priželjkujemo nastavak suradnje i nadamo se podršci u podizanju regate na nacionalnu razinu. Potencijal ove i nekoliko sličnih manifestacija je europski međutim za to su potrebni sinergijski napori više dionika koji za sada izostaju što zbog kulturoloških što zbog poslovnih neznanja.

Dani latinskog idra završavaju najvećom regatom tradicijskih barki hrvatske strane Jadrana, a prethodi joj marenda na rivi u Murteru i užina u Betini. To je prilika za susrete s prijateljima iz daljine: Hvaranima, Komižanima, Splićanima, Kvarneranima i Istranima. Tu je, naravno, i naš prijatelj Mitja Zupančič iz Slovenije. Program se u noć nastavio izvrsnim gitarističkim koncertom Ivana Korunića i Mate Skračića, a završio noćnim jedrenjem kroz murtersku valu.

Ove godine regata je imala ozračje velikog događaja. Zašto mi se jedne godine čini ovako ili onako, a druge obrnute još mi nije jasno. Možda ipak atmosferu velikog događaja čine gosti. Ljudi dolaze jer Latinsko idro u Murteru osjećaju kao zajedničku svečanost pomorske tradicije i oni su kao začin na dobrom jelu. Goste nebi dijelio na bliske i daleke. Jednako treba cijeniti na primjer prijatelje sa Hvara ili iz Lovrana kao i one s Krapnja ili Srime. Veselje susreta starih prijatelja kao i upoznavanje novih štovatelja pomorske tradicije je najveća vrijednost Latinskog idra. S obzirom da se iduće godina obilježava 20 godina pokreta kojeg svi poistovjećujemo s latinskim idrom ovo je bila zaista dobra uvertira. Kroz ovu godinu svi skupa imamo zaista puno stvari za odraditi kako bi dostojno proslavili prvih dvadeset godina.

Na kraju bih prokomentirao jednu pojavu koja bi, ukoliko se uskoro ne riješi, mogla postati ozbiljan problem. Riječ je o regatnim pravilima koja, ukoliko ih neki brod krši, rješavaju diskvalifikacijom. Povod je diskvalifikacija gajete Cvita koja nije rađena u klasičnoj drvenoj gradnji nego u plastici. Gajeta zaista lijepo izgleda. Zbog nešto manje težine drukčije se nosi u plovidbi od drvene i to tako da u nekim situacijama ima prednost ali u nekima hendikep. Međutim po sadašnjim pravilima ona je uvijek van konkurencije. Svi se slažemo da tradiciju treba poštivati. Mogu se napraviti pravila koja će biti kristalno jasna po pitanju tradicije koja nitko ne ispunjava pa ćemo svi ploviti izvan konkurencije. Ni to nije baš neki veliki dobitak. Treba uraditi pravila po kojima će de davati negativni bodovi za odstupanje od propisa i onda će svi ploviti. Zajednički cilj je plovidba i očuvanje baštine kroz senzibiliziranje društva. I sami smo svjesni da nam to ne uspijeva baš najbolje i može se dogoditi da za desetak godina žalimo za onim vremenima kada se plovilo na regatama.

Vrlo je teško napraviti dobar pravilnik. Ima jedna izreka koja kaže "di stanu Zlarinjani nema mista za Kaprijane" ili obrnuto. Hoću reći da pravila treba napraviti netko neutralan. A ima takvih ljudi. Grubom diskvalifikacijom možemo napraviti veliku štetu u ime takmičenja. Zamislimo samo da se diskvalificira dakronsko i slična jedra pa da plove samo tri-četiri broda. Divota od pameti. Još jednom apeliram za rješenje problema u interesu pomorske tradicije i očuvanja baštine.

HOME

© Copyright 2001, 2011, Boško Lučev,--- foton2pixel